Autori : Popovic Lazar (1,2), Tomašević Zorica (3,4), Stamatović Ljiljana (3,4), Marković Ivan (3,5), Matovina-Brko Gorana (1,2), Buta Marko (3,5), Golubović Andrija (1,6), Selaković Vladimir (6), Trifunović Jasna (1,2), Murtezani Zafir (7), Ivanović Nebojša (3,8), Nedović Jasmina (9), Ninković Srđan (10,11), Filipović Slađana (12,13), Cvetanović Ana (12,13), Đorđević Nebojša (12,14), Karanikolić Aleksandar (12,14), Ivković-Kapicl Tatjana (1,15), Vicko Ferenc (1,6)
1.Medicinski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija
2.Klinika za internističku onkologiju, Institut za onkologiju Vojvodine, Sremska Kamenica, Srbija
3.Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, Srbija
4.Klinika za medikalnu onkologiju, Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, Beograd, Srbija
5.Klinika za onkološku hirurgiju, Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, Beograd, Srbija
6.Klinika za operativnu onkologiju, Institut za onkologiju Vojvodine, Sremska Kamenica, Srbija
7.Odeljenje medikalne onkologije, Klinika za onkologiju, KBC Bežanijska Kosa, Beograd, Srbija
8.Odeljenje onkološke hirurgije, Klinika za onkologiju, KBC Bežanijska Kosa, Beograd, Srbija
9.Centar za onkologiju i radiologiju, Klinički centar Kragujevac, Kragujevac,Srbija
10.Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, Kragujevac, Srbija
11.Klinika za opštu i grudnu hirurgiju, Klinički centar Kragujevac, Kragujevac,Srbija
12.Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu, Niš. Srbija
13.Klinika za onkologiju, Klinički centar Niš, Niš, Srbija
14.Klinika za opštu hirurgiju, Klinički centar Niš, Niš, Srbija
SAŽETAK
Decenijama unazad, iako hirurgija predstavlja osnovni vid lečenja operabilnog karcinoma dojke, zna se da izuzetno značajnu ulogu ima i primena postoperativne ili preoperativne-neoadjuvantne terapije. Indikacije za primenu ovog vida lečenja su se tokom godina proširivale i danas neoadjuvantna terapija predstavlja nezaobilaznu opciju lečenja ranog karcinoma dojke. NeoPULSE projekat, u kome je učestvovala grupa eksperata za karcinom dojke iz pet srpskih univerzitetskih centara oformljen je sa ciljem da se definiše optimalna dijagnostika karcinoma dojke, indikacije za primenu neoadjuvantne terapije, terapijske kombinacije u odnosu na molekularne/biološke parametre karcinoma dojke, kao i lečenje nakon neoadjuvantne terapije. Tokom dva odvojena ekspertska sastanka na kojima su učestvovali hirurzi, medikalni onkolozi i jedan patolog i „Blueprint“ radionice, učesnici projekta su odgovarali na pitanja o indikacijama za neoadjuvantnu terapiju. Prvi deo obuhvatio je lokalnu praksu i odnosio se na postojanje i rad mutlidisciplinarnog tima, kao i o najčešće primenjivanim terapijskim režimima u neoadjuvantom pristupu. Takođe su analizirani lični stavovi eksperata u vezi sa indikacijama za primenu i benefitom neoadjuvante terapije, percepcije o korelaciji ostvarivanja pCR sa definitivnim ishodom lečenja, kao i stav o kontroverzama vezanim za primenu ovakvog načina lečenja, pre svega u vezi sa eventualnom promenom receptorskog statusa nakon terapije i terapijskim opcijama nakon suboptimalnog odgovora. Analizom odgovora identifikovani su problemi i odstupanja od preporuka u svakodnevnoj kliničkoj praksi, na osnovu kojih su predložena odgovarajuća rešenja. Formiranje ovakvog panela i konsenzusa je pokušaj da se modernizuju multidisciplinarni timovi u Srbiji, da se postigne donošenje uniformnih odluka svih subjekata koji se bave karcinomom dojke, te da se na taj način, bar u jednom segmentu, unapredi lečenje karcinoma dojke u Srbiji.
Ključne reči: Neoadjuvantna terapija, Kompletan patološki odgovor, Multidisciplinarni tim, Lokalna praksa, Karcinom dojke
PREUZMITE KOMPLETAN SRPSKI KONSENZUS ZA PRIMENU PREOPERATIVNE TERAPIJE KOD KARCINOMA DOJKE: NEOPulse
u PDF formatu – SRPSKI KONSENZUS ZA PRIMENU PREOPERATIVNE TERAPIJE KOD KARCINOMA DOJKE NEOPulse