EMOCIONALNI ASPEKTI KARCINOMA DOJKE

SESIJA – USMENE PREZENTACIJE

Radno predsedništvo:

Prof. dr Dragana Bogdanović Stojanović,
Doc. dr Lazar Popović

Zbornik sažetaka / Prvi Srpski Senološki kongres sa međunarodnim učešcem, Novi Sad,

31. mart – 1. april 2017. ISBN 978-86-920945-0-7

Autori – Prof. dr Svetlana Popović-Petrović1,2, Master psiholog Ivana Novakov 1, Master psiholog Aleksandra Kovač1

1 Institut za onkologiju Vojvodine, Sremska Kamenica
2 Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet Novi Sad

Dijagnoza karcinoma dojke predstavlja stresan događaj izuzetno visokog intenziteta i sa sobom uvek nosi šok i nevericu, doživljaj straha, strepnje i mnogih drugih snažnih emocionalnih reakcija. Izmeu 10 i 50% pacijenata sa malignom bolesti iskusi visoke nivoe psihološkog distresa, a tokom prvih godinu dana nakon saznanja za dijagnozu, oko 25% osoba doživi simptome distresa, anksioznosti i depresije koji u značajnoj meri utiču na kvalitet njihovog života. Kako je izvesno da saznanje za malignu bolest i predstojeće zahtevne metode onkološkog lecenja narušava fizičko, psihološko i emocionalno blagostanje pacijenata, cilj ovog rada je da se prikažu neki osnovni psihološki izazovi koji se
postavljaju pred osobe obolele od karcinoma dojke, te da se pokaže značaj psihološke podrške u kontekstu njihovog lecenja. Podaci koji su prikupljeni od 60 pacijentkinja lečenih zbog karcinoma dojke u Institutu za onkologiju Vojvodine pokazali su da 68% njih doživljava strah i brigu u vezi sa odlukom o daljem pravcu lečenja i eventualnoj primeni hemioterapije i/ili radioterapije, 63% ispitanica doživljava užas u vezi sa mogucnošću gubitka kose, a 58% strah u vezi sa mogucnošcu recidiva ili progresije bolesti.

S obzirom na evidentnu važnost psihološke podrške u kontekstu lecenja karcinoma dojke, u Institutu za onkologiju Vojvodine, pacijentima je, uz program rane funkcionalne rehabilitacije,na raspolaganju rana psihološka podrška u vidu psiho-edukativnih i suportivnih grupa nakon hirurškog tretmana, individualni savetodavni rad, te procena nivoa distresa, eventualnog prisustva psihopatoloških simptoma i potrebe za psihološkim tretmanom.